U Hrvatskoj zajednici županija održan treći kolegij župana

foto BPŽ

U Hrvatskoj zajednici županija je u srijedu, 4. listopada, održan treći kolegij župana gdje su predstavnici svih jedinica regionalne samouprave raspravljali o aktualnim temama iz nadležnosti županija. Predsjednik Hrvatske zajednice županija i šibensko-kninski župan Goran Pauk na početku je predstavio izvješće o radu. Među aktivnostima se posebno ističe sastanak s premijerom Andrejom Plenkovićem u Požegi gdje je dogovoreno da će se uvesti praksa redovitog djelovanja i usklađivanja višerazinskog upravljanja Hrvatskom u cilju njezinog ravnomjernog regionalnog razvoja. Unatrag dva mjeseca, odnosno od posljednje sjednice kolegija, radne skupine nastavile su sa svojom aktivnošću promicanja interesa lokalne i područne (regionalne) samouprave producirajući mišljenja na nekoliko važnih zakona. Među tim zakonima svakako je i Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave o kojemu su župani na današnjoj sjednici raspravljali s predstavnicom Ministarstva financija – pomoćnicom ministra i glavnom državnom rizničarkom Ivanom Jakir-Bajo.

Novim Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave predviđeno je da prihod od poreza na dohodak bude u cijelosti prihod općina gradova i županija, no od predloženih 20 posto županijama je pripalo 17 posto, što je povećanje od tek 0,5 posto u odnosu na prijašnji zakon. „Podržavamo prijedlog pojednostavljenja modela financiranja sa sadašnjih pet na jedan jedinstveni model raspodjele poreza na dohodak. Također, podržavamo da se financiranje decentraliziranih funkcija u potpunosti izdvoji iz poreza na dohodak te se financira iz drugih prihoda te da se putem Fonda fiskalnog izravnanja smanje nejednakosti fiskalnih kapaciteta jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave”, rekao je na kolegiju predsjednik Hrvatske zajednice županija Goran Pauk.

Temeljna primjedba na ovaj Zakon tiče se predloženog udjela županija. „Ostanemo li na razini od 17 posto moglo bi doći do smanjivanja intenziteta investicija – po osnovni javnih potreba u zdravstvu, socijalnoj skrbi, kulturi, sportu i poticanju poduzetništva, poljoprivrede i turističkih projekata. Izuzetno je važno da funkcionalnu decentralizaciju prati i fiskalna jer su to dvije komponente koje moraju biti ispunjene ako želimo postići efikasnost decentraliziranih funkcija i ravnomjeran regionalni razvoj kojemu težimo” zaključio je Pauk.

Pomoćnica ministra Jakir-Bajo istaknula je kako je glavna intencija prilikom donošenja ovog Zakona bila da se jednaka stopa primjenjuje za svih dvadeset županija. „Sada općine, odnosno gradovi dobivaju 60 posto, županije 17 posto, financiranje decentraliziranih funkcija sa 6 posto i fiskalno izravnanje se financira sa 17 posto i ta će se sredstva dodjeljivati fiskalno slabim jedinicama”. objasnila je Jakir-Bajo i dodala da u slučaju povećanja traženog udjela županija od 20 posto dolazi i do smanjenja fonda fiskalnog poravnanja, a povećanja razlike između fiskalnih kapaciteta županija.

Uz Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave župani su imali prilike raspraviti i izmjene Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi s državnom tajnicom Josipom Rimac i voditeljicom sektora za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Anitom Markić.

„Pozdravljam prijedloge koje je Hrvatska zajednica županija uputila na Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te mi je drago što mogu reći da su županije spremne i sposobne preuzeti funkcije i biti partner Vladi. Ovo ministarstvo poznaje vaše probleme i potrebe te smo svjesni da funkcionalna decentralizacija mora pratiti i ona fiskalna. Otvoreni smo za dijalog i spremni na uspješnu suradnju u budućnosti.” rekla je državna tajnica Rimac.

Na kolegiju župana raspravljalo se o još jednom zakonu i njegovom utjecaju na županije – Zakonu o upravljanju državnom imovinom. Državni tajnik Krunoslav Katičić koji pohvalio je suradnju sa županijama i istaknuo: „Kao najveću novinu izdvojio bih da će sve nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske na dan 1.1.2017. temeljem Zakona upisati kao vlasništvo jedinica lokalne i regionalne samouprave. Kada je to opravdano i obrazloženo, bez naknade će se dodjeljivati svi oblici državne imovine zbog izgradnje poduzetničkih i infrastrukturnih objekata. Ako ima koji konkretan prijedlog rado ćemo ga razmotriti i uvrstiti u nacrt”. Predsjednik Pauk je pohvalio napore Ministarstva oko uspostavljanja boljeg sustava upravljanju državnom imovinom i najavio kako će Zajednica nastaviti raditi na poboljšanju zakona u cilju pojednostavljenja procedura.

U nastavku sjednice odlučeno je kako će se Izborna skupština Hrvatske zajednice županija održati 24. studenog u Zagrebu, raspravljalo se o prijedlogu imenovanja članova/zamjenika članova CEMR-a, a dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić podnio je Izvješće o radu Odbora regija.



Share |