UŽIVO
EU kviz- Čemu služi Europski fond za regionalni razvoj?
Iako je Hrvatska u Europskoj uniji već šest godina i mnogi termini iz europske prakse i politike su se ukorijenili i u hrvatskom društvu, mnogim našim građanima neki od njih i dalje su zapravo nepoznanica. Jedan takav primjer je fond za regionalni razvoj i kohezijski fond.
Europski fond za regionalni razvoj namijenjen je jačanju gospodarske i socijalne kohezije te smanjenju razlika između regija unutar Europske unije, a znači i podršku prekograničnoj, transnacionalnoj i međuregionalnoj suradnji. Kohezijski fond namijenjen je manje razvijem članicama Europske unije, a glavna mu je svrha jačanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije, osobito među sljedećim zemljama članicama- to su Hrvatska, Bugarska, Cipar, Estonija, Češka, Grčka, Latvija, Mađarska, Malta, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka i Slovenija. Na prošloj plenarnoj sjednici Europskog parlamenta, stiglo je Izvješće o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom fondu za regionalni razvoj i Kohezijski fond. Više o tome ispričala nam je zastupnica u Europskom parlamentu Ruža Tomašić koja je pojasnila da se radi o najvećem fondu za razvoj. EFRZ pokriva razdovlje od 2021. do 2027., i to sve regije, a poseban je naglasak na najslabije razvijenima i najudaljenijima. Značajan dio novca potrošit će se na pametan razvoj i pametnue ekonomiju, a izmjenama se želi pojednostaviti administracija i postati fleksibilniji.
Za to vrijeme Kohezijski fond fokusira se na zelenu ekonomiju i prijevoz, a naglasak je na decentralizaciji- to znači da će biti lakše doći do sredstava, osobito LAG-ovima te će se na lokalnoj razini otvoriti nova radna mjesta za one koji mogu pridonijeti daljnjem izvlačenju novca iz fondova.
Zastupnicu Tomašić usput smo upitali i što misli o direktivi o autorskom pravu na internetu koju je usvojio Europski parlament, obzirom da se radi o kontroverznoj direktivi. Naime, i za vrijeme zasjedanja, pred Europskim parlamentom odvijao se prosvjed, a obzirom na izbore, bila je to posljednja prilika da se direktiva usvoji. Cilj direktive je prilagoditi zakonodavstvo vremenu u kojem živimo, obzirom da posljednji takav zakon datira iz 2001. kada tehnošloki divovi poput Googlea i Facebooka nisu imali toliki utjecaj na društvo kao danas.
Oni se žestoko protive novom zakonu, a samo na ulice u Njemačkoj izašlo je desetak tisuća ljudi. Naime, sporan je Članak 13., čiji je cilj osnažiti pregovarački položaj kreatora sadržaja i vlasnika autorskih prava poput skladatelja, novinara i umjetnika, u odnosu na platforme poput YouTubea. Tomašić kaže kako je prihvatila članak 11., dok sporni članak 13. i dalje nije objašnjen- Kako ćete kažnjavati velike zbog onoga što objavljuju mali?, zapitala se.
-Da ne bi bili kažnjeni, web stranice će brisati sve sporno. Kako će robot prepoznati satiru i humor? Na trijalogu će se ponovno diskutirati o ovome problemu, pa nam ostaje vidjeti i napraviti zakon po mjeri malih poduzetnika koji se trebaju reklamirati na internetu.
Emisija je emitirana 2. travnja u 15:05.ž
02.04.2019 07:31:39