Vijesti

EU Minute- Glas Europskog parlamenta

 I ovog četvrtka, posebne minute u našem eteru posvetili smo Europskom parlamentu, emisiji koju emitiramo u sklopu projekta Glas Europskog parlamenta. 

Kroz ovu emisiju predstavljamo hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu i njihov rad, a ovog tjedna na redu je Željana Zovko s kojom smo se susreli na posljednjoj plenarnoj sjednici u Bruxellesu.

Željana Zovko stručnjak je u polju međunarodnih odnosa s bogatim iskustvom u vanjskim poslovima i diplomaciji. Nakon studija francuskog jezika, svoju karijeru započela je u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, gdje je radila kao suradnica za odnose s javnošću te kao predstojnica ureda hrvatskog člana predsjedništva. Također je bila veleposlanica Bosne i Hercegovine u Francuskoj, Španjolskoj, ali i nerezidentna veleposlanica u brojnim drugim zemljama.

Članica je Europskog parlamenta od 2016. godine, a aktivno se zalagala za Marakeški sporazum oko kojega je bilo velikih prijepora, no u konačnici je potpisan, ali je njegova ratifikacija upitna. Što bi ona donijela Hrvatskoj?- Ja sam kao članica Odbora za razvoj i Odbora za vanjsku politiku, bila izabrana da radim izvješće koje je davalo smjernice kako treba pregovarati za Globalni kompakt za migracije za koji je Europa pozvala UN da se zajednički uhvate u koštac sa rastućim problemom migracije. U protekle dvije godine obišla sam krizna žarišta i izbjegličke centre, bila sam upoznata sa migrantskom situacijom u Turskoj i aktivno sam radila na summitu Europa-Afrika, vidjela sam da je migrantska kriza u samom začetku i da neće prestati, da se mora koordinirano pristupiti tom problemu. To pitanje pregovora trebalo je dati odgovor na koji način regulirati migracije, zaustaviti ih na samom izvoru i kako postojeće migracije kontrolirati na funkcionalan i siguran način.

A kad smo kod migracija, pitali smo zastupnicu Zovko kako bi ocijenila situaciju na hrvatsko-bosanskoj granici, posebice jer je dobro upoznata sa politikom BiH, ali i hrvatskom za koju su se pojavile optužbe medija i nevladinih organizacija da sa migrantima postupa nekorektno, pa čak i nasilno- Ja sam i na plenarnoj sjednici govorila da Hrvatska postupa apsolutno korektno, te sam upozorila BiH, ali i međunarodnu zajednicu, da je nedopustivo da se izbjeglički centri fomiraju na granici- kazala je Zovko koja je s tim problemom upoznala i samog povjerenika u BiH, dodavši kako se sredstva Europske unije ne mogu koristiti kako bi se pravio centar za migrante u Bihaću, osobito jer su joj se po tom pitanju javljali sami građani.

U jednom od nedavnih intervjua, Zovko je kazala kako je migrantska kriza u Bosni i Hercegovini instrument politizacije, a u svom medijskom istupanju, Zovko se osvrnula i na nedavni izbor Željka Komšića kao predstavnika Hrvata u predsjedništvu Bosne i Hercegovine, čiji je izbor uzrokovao brojne prijepore i reakcije, ne samo u BiH, nego i u hrvatskoj politici. Naime, dio Hrvata nezadovoljan je ovim izborom jer ga ne smatraju legitimnim predstavnikom, a često se ističe kako Hrvati nisu ravnopravni sa ostalim konstitutivnim narodima. Možemo li po tom pitanju očekivati normalizaciju odnosa?- Hrvati su u najgoroj mogućoj poziciji od Daytonskog sporazuma. Ono što se njima dogodilo od kršenja samog sporazuma, i biranjem člana predstavništva od strane drugog najvećeg naroda u državi je ponovno institucionaliziralo problem. Republika Hrvatska je stala iza toga problema da ga se konačno riješi, na čelu sa premijerom koji je to pitanje otvorio na međunarodnoj razini. Ovo pitanje se mora riješiti kroz promjenu izbornog zakona, znamo da BiH ne može napraviti nijedan korak dalje dok to ne riješi.

 

Emisija EU Minute emitirana je u programu Radio Slavonije 7. veljače u 11:05.

Facebook Twitter Instagram