Vijesti

Na Sovskom jezeru održana 2. Diljska gljivarijada

Udruga građana "Put, istina i život" iz Ruševa organizirala je jučer na Sovskom jezeru drugu Diljsku gljivarijadu na kojoj se okupilo oko 150 gljivara. Nakon kratke edukacije o sigurnom ponašanju u šumi, te pravilnom branju gljiva, koja je održana ispred šumarske kuće na Sovskom jezeru, sudionici su krenuli u branje gljiva, a nakon povratka, uslijedila je determinacija i predavanje Zvonka Vuka, predsjednika GD 'Kamilo Blagaić'. 

 

Dopredsjednik udruge 'Put, istina i život' Ivan Brkanović nam je o samoj organizaciji Diljske gljivarijade rekao – Drago nam je da se odazvao ovako lijepi broj gljivara, cilj nam i je da se družimo i uživamo u gljivama. Nažalost, vrijeme nam ne ide na ruku, nije bilo kiše, pa gljiva nema kao inače, ali opet dovoljno za dobar gljivarski kotlić. Drago nam je da je ovdje i kolega Zoran Vuk, predsjednik svih udruga koji će održati predavanje kad se sve gljive izlože, tako da ćemo dobiti i vrlo važnu pouku. Gljivarstvo nije šala, neprestano se uči i oni koji nisu upućeni ne bi se smjeli s njima igrati. Ne treba zaboraviti, da kod nas ima i vrlo otrovnih gljiva, poput zelene pupavke, koja je izuzetno opasna.-

 

Branko Kezerle, predsjednik Udruge gljivara Donji Miholjac, koja je bila partner u organizaciji, rekao nam je nešto više o njihovom društvu – Trenutno nas je 52, mi predstavljamo cijelu ovu regiju. Jedna od slijedećih aktivnosti je susret gljivara u Levanjskoj Varoši, pa imamo međunarodnu gljivarijadu u Karlovcu, Zelinsku gljivarijadu. Uglavnom, ima nas svagdje, družimo se sa drugim gljivarima, kuhamo, učimo, educiramo se.- 

 

Naši Slavonci slabo jedu gljive, rekao je Kezerle – Uglavnom se koriste uzgojni šampinjon i bukovača iako oko nas ima puno ukusnijih, boljih pa rekao bih i zdravijih gljiva. Više nema ograničenja kalendarskih, ravnamo se po klimatskim uvjetima. Nažalost, građanima gljive nije baš lako nabaviti, ako nisu u okviru društva poput našeg. Nama je to komplicirano, treba niz dozvola da bi ih mi mogli prodavati.- 

 

Branko Kezerle je bio i glavni kuhar gljivarskog kozlića. Recept je jednostavan – Kao klasični gulaš, počinjemo sa lukom, mi smo ubacili i malo svježe paprike ajvarice, koja se dosta dobro uklapa. Iza toga idu gljive po redu, po tvrdoći, po mekoći, dužini kuhanja. Imamo nešto trubača, panjevčica, grmača, borov vrganj, ljetni vrganj, nešto samoniklih i nešto uzgojnih bukovača, budući da je sušna godina, ubacili smo i malo kupovnih šampinjona i na kraju je ispalo dobro. Inače nije nužno da bude što više gljiva, to nije garancija da će gulaš biti dobar, važno je da je gljiva u njemu prepoznatljiva, da se osjeti o kojoj se gljivi radi, na primjer ako je lisičica da se može prepoznati po boji i okusu.- 

 

Otkrio nam je i drugi omiljeni način priprave gljiva? – Fritaja. Što bi rekli Istrijani, a kod nas je to najobičnija kajgana. Bez maslinovog ulja, svježe gljive, domaća jaja i to je to.- 

 

Željko Jakopović, zamjenik požeško-slavonskog župana, sa zadovoljstvom je posjetio drugu Diljsku gljivarijadu – Nisam veliki poznavatelj gljiva, ali držim se one da su sve jestive, ali neke samo jednom. Drago mi je da je udruga prepoznala značaj ovog prostora i da su pozvali prijatelje gljivare iz cijele Slavonije, jer ovaj prostor je prekrasan i predstavlja veliki potencijal. I općina i županija rade na jednoj studiji koja bi trebala rezultirati time da ovaj prostor postane vrlo zanimljiva turistička destinacija, sa jednom investicijom kroz kulturnu baštinu, desetak milijuna kuna, što bi značilo jedan difuzni hotel, jedan vidikovac, dvadesetak bungalova u obliku slavonskog čardaka, da bismo onda mogli organizirati da ovdje dođu grupe, provedu određeno vrijeme, a svi koji ovdje u okolini žive mogli bi ponuditi svoje autohtone proizvode. To je zasad samo turističko izletište, ali spremamo ozbiljan projekt i nadamo se da će se uskoro realizirati. Tu su i planinari, pa nastojimo i sve manifestacije koje možemo organizirati ovdje, tu su nedavno bili i mladi čuvari prirode, bile su uključene i škole, tako da na ovom prostoru općine Čaglin ima puno turističkog potencijala.- 

 

Zvonko Vuk, predsjednik najstarijeg hrvatskog gljivarskog društva 'Kamilo Blagaić' - Prošle godine smo također imali sušno vrijeme na ovoj gljivarijadi, jesenski uvjeti malo kasne, no jučer sam bio u Lici, tamo ima dosta kiše i dosta gljiva, pa sam donio nešto gljiva da ih možemo pokazati i za determinaciju. Kad su gljive u pitanju, učenje ne prestaje, kad ih jednom zavolite, taj vas svijet obuzme. Gljive jesu hrana, ali one su prvenstveno specijalitet, nije ih dobro jesti uzastopno danima, jer mogu prouzročiti neke probleme. Ali tako je sa svim u prirodi.- 

 

Nakon determinacije i predavanja, program je nastavljen uz gljivarski kotlić i druženje. Sovsko jezero, koje je gotovo presušilo tijekom ljetnih mjeseci, svjedočilo je tako još jednoj odlično organiziranoj i lijepo posjećenoj Diljskoj gljivarijadi.

 

 

Facebook Twitter Instagram