UŽIVO
Paleontološki spomenik prirode 'Kanjoni Pljuskare'
Kronologija
Područje kanjona Pljuskare i jezera Petnje je odredište izletnika i ljubitelja prirode. Petnja je zanimljiva ribičima i izletnicima, Pljuskara planinarima i šetačima. Odavno postoji ideja o zaštiti područja Pljuskare, od osnivanja Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko-posavske županije – Natura Slavonica aktivno se radi na zaštiti područja. Prostornim planom Brodsko-posavske županije iz 2020. godine špilja Pljuskara predložena je za zaštitu po Zakonu o zaštiti prirode u kategoriji posebnog geološkog rezervata te je za navedeni geolokalitet planirana izrada prostornog plana područja posebnih obilježja. Državni zavod za zaštitu prirode je 2011. godine izradio Stručnu podlogu za proglašenje kanjona Pljuskare paleontološkim spomenikom prirode. Podloga se temeljila na elaboratu Gorana Radonića „Geološka podloga za proglašenje zaštite područja kanjona Pljuskare i jezera Petnje u kategoriji značajni krajobraz“ iz 2008. godine te znanstvene i stručne valorizacije područja koju je napravio dr.sc. Davor Vrsaljko. Lokalitet su terenski obišli 2008., 2011. i 2021. godine djelatnici Državnog zavoda za zaštitu prirode, županijske Javne ustanove, Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, Uprave za zaštitu prirode i Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Nakon 10 godina, Javna ustanova je ponovno pokrenula inicijativu za proglašenje ovog vrijednog geolokaliteta. Sukladno Zakonu o zaštiti prirode Uprava za zaštitu prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja uputila je Zavodu za zaštitu prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja zahtjev za revizijom podloge. Ova stručna podloga izrađena je prema Zakonu o zaštiti prirode koji u članku 124. propisuje da: “Stručna podloga … sadrži detaljni opis obilježja i vrijednosti područja koje se zaštićuje, ocjenu stanja toga područja, posljedice koje će donošenjem akta o proglašenju proisteći, posebno s obzirom na vlasnička prava i zatečene gospodarske djelatnosti, te ocjenu i izvore potrebnih sredstava za provođenje akta o proglašenju zaštićenog područja.”
Stručna podloga dostavlja se Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko-posavske županije – Natura Slavonica na daljnji postupak proglašenja zaštićenog područja određen Zakonom o zaštiti prirode.
Obilježja područja
Područje Pljuskare, smješteno ispod vrha Vidovog brda (380 m n.m.), ima istaknuta 3 kanjona i 4 grebena. Naročito je lijepo otvoren sjeveroistočni kanjon Pljuskare. U ukupno otvorenom slijedu slojeva nalazimo raznovrsne sedimentne stijene. U nižim (starijim) dijelovima slijeda sedimentnih stijena crvenkasti su i zelenkasti nekalcitični siltovi i gline bez fosilnog sadržaja, a na njima su razni tipovi karbonatnih fosilifernih stijena. Pretpostavka je da su siltovi i gline (ukupne debljine 10-tak metara) nastali za vrijeme donjeg miocena (prije oko 18 milijuna godina) u kopnenim okolišima. Superpozicijski iznad siltova slijede slojevi karbonatnih i bioklastičnih stijena (30-tak metara debljine), koji su, pretpostavlja se, nastali za vrijeme srednjeg miocena (karpat-donji baden; prije oko 15 milijuna godina). Vapnenci su posebno zanimljivi jer metarske slojeve uglavnom grade cijele ljušture, skeleti i kršje izumrlih organizama. U tim naslagama nalazimo brojne primjerke fosilnih organizama raznolike sistematske pripadnosti.
Geolokalitet „Kanjoni Pljuskare“ posebno je vrijedan sa stanovišta zaštite prirode zbog:
-
brojnih nalaza fosilnih organizama srednjeg miocena - najmarkantniji su fosilni ježinca s očuvanim cijelim ljušturama, fragmentima ili kamenim jezgrama, a od prateće fosilne zajednice česti su nalazi mekušaca (krupni školjkaši i puževi), foraminifere, alge, mahovnjaci, koralji te dijelovi skeleta morskih kralježnjaka (npr. zubi morskih pasa i dupina), kao i drugih organizama.
-
najznačajnijeg nalazišta fosilnih ježinaca sjeverne Hrvatske, odnosno nekadašnjeg Panonskog mora koje je na ovom području postojalo prije 15-ak milijuna godina
-
najbolje otvorenih naslaga najstarijih stijena Dilj gore.
U karbonatnom slijedu sedimenata često nalazimo speleološke objekte: polušpilje, špilje i kaverne, ali i druge krške pojave poput vrtača ili ponikvi. U kanjonima Pljuskare više je špilja otvorenih u bokovima kanjona, koje su uglavnom subhorizontalno postavljene i prate slojevitost stijena. Naročito je poznata špilja u sjeveroistočnom kanjonu Pljuskare, pod imenom „Bukovac“, koja je dekametarskih dimenzija te u svojim bokovima i svodu ima veći broj dobro očuvanih cijelih ljuštura ježinaca.
Područje predviđeno za zaštitu dio je gospodarske jedinice „Južni Dilj“ kojom gospodari šumarija Slavonski Brod, Uprava šuma Podružnica Nova Gradiška. Granica geolokaliteta iscrtana je prema odsjecima 20a (dio), 20b, 20c (dio), 20d (dio), 20e i 20f (dio) u kojima se gospodari na temelju Osnove gospodarenja a gospodarsku jedinicu „Južni Dilj“ na području šumarije Slavonski Brod s važnošću od od 2017. do 2026. godine (Hrvatske šume, 2021b). Tereni ove gospodarske jedinice su vrlo strmi, sa čestim i dubokim jarugama, dolinama ali i blagim zaravnima, glavicama i grebenima. Šumskim pokrovom dominiraju šume hrasta kitnjaka, šume bukve te manje površine hrasta medunca koji dolazi na strmim padinama južnih ekspozicija na karbonatnoj podlozi. Većina područja spomenika prirode je prekrivena šumom koje su u državnom vlasništvu.
Značaj lokaliteta u lokalnim i regionalnim okvirima
Ovaj geolokalitet, tj. naslage iz područja „Kanjoni Pljuskare“ predstavljaju najznačajnije nalazište fosilnih ježinaca u sjevernoj Hrvatskoj iz nekadašnjeg Panonskog mora koje je na ovom području postojalo prije 15-ak milijuna godina i ostavilo zapis u vidu taložnih stijena, minerala i fosila. Brojni su nalazi krupnih fosilnih ježinaca, dobro su očuvani, dostupni za daljnja znanstvena i stručna istraživanja, te prezentaciju. Ništa manje važni, po brojnosti i značaju, nisu česti nalaz krupnih i sitnih fosilnih marinskih mekušaca, kao i drugih fosila. S ovim lokalitetom po nalazima fosilne makrofaune ne mogu se mjeriti ni u stručnim geološkim krugovima poznata nalazišta na Medvednici, npr. Bizek, Gornje Vrapče i Gornje Orešje (Vrsaljko, 2011). Sličnih, te geološki istovremenih (usporedivih) geolokoliteta ima više u srednjoj i istočnoj Europi i najčešće su zaštićeni (Vrsaljko, 2011). Kanjoni Pljuskare su naročito vrijedni u okviru šire geologije Dilj gore jer su tu najbolje otvorene naslage najstarijih stijena Dilj gore (Vrsaljko,2011). Vrijedna je i pojava speleoloških objekata, pojedini objekti su značajno fosilno nalazište jer se u bokovima i svodu nalaze brojne dobro očuvane ljušture ježinaca, a pojedini objekti vjerojatno sadrže i arheološke ostatke (Vrsaljko, 2011). Osim geoloških vrijednosti, područje se ističe i krajobraznim vrijednostima. Tri kanjona koja su izdubili potoci, ukrašeni su slapovima, a obronci prekriveni šumom daju dodatnu vrijednost području. Područje Spomenika prirode Kanjoni Pljuskare nalazi se unutar Ekološke mreže Natura 2000 odnosno područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove – POVS Južni Dilj (HR 2000488). Sukladno Uredbi o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (Narodne novine br. 80/2019) područjem upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko-posavske županije – Natura Slavonica. Ekološka mreža Natura 2000 kao prostorni mehanizam zaštite fokusirana je na očuvanje bioraznolikosti i s njome povezani mehanizmi ne mogu uvijek osigurati očuvanje na području prisutne geobaštine.
Predložena kategorija zaštite
Proglašavanje područja zaštićenim u nekoj od nacionalno ili međunarodno važećih kategorija zaštite jedan je od najvažnijih alata očuvanja dijelova prirode. Područje „Kanjoni Pljuskare“ je vrijedan geološki, a posebno paleontološki lokalitet. Zbog vrijednih nalaza potrebno je područje trajno zaštiti i osigurati odgovarajuće upravljanje prema predloženim smjernicama za upravljanje i mjerama zaštite.
Predložena je zaštita u kategoriji spomenik prirode, paleontološki.
Spomenik prirode
Zakon o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13, 15/18, 14/19, 127/19)
Članak 117.
(1) Spomenik prirode je pojedinačni neizmijenjeni dio koji ima ekološku, znanstvenu, estetsku ili odgojno-obrazovnu vrijednost.
(2) Na spomeniku dopušteni su zahvati i djelatnosti kojima se ne ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti
Cilj zaštite je očuvanje vrijedne geobaštine a posebno značajnog nalazišta fosilnih ježinaca i ostalih fosilnih formi iz Panonskog mora, njihovo istraživanje i prezentacija u odgojno-obrazovne svrhe.
Postupak proglašenja
Prema članku 123. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine 80/13, 15/18, 14/19 i 127/19), spomenik prirode proglašava predstavničko tijelo nadležne jedinice područne (regionalne) samouprave (županijska skupština), uz prethodnu suglasnost Ministarstva. Prijedlog akta o proglašenju temelji se na stručnoj podlozi koju izrađuje Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i energetike, izjavi tijela koje donosi akt o proglašavanju o osiguranim sredstvima za upravljanje zaštićenim područjem i posebnoj geodetskoj podlozi za upis pravnog režima u katastar i zemljišnu knjigu, sukladno čl. 124. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13, 15/18, 14/19, 127/19). Jedinica područne (regionalne) samouprave prethodno provodi javni uvid u predloženi akt o proglašavanju i stručnu podlogu s kartografskom dokumentacijom. Kako bi se javni uvid proveo što kvalitetnije i transparentnije, predlagač bi u njega trebao uključiti što više dionika na području predloženom za zaštitu. U ovom je smislu Vlada Republike Hrvatske prihvatila i Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (Narodne novine br.140/09) te donijela Uredbu o postupku javnog uvida kod proglašenja zaštićenog područja (Narodne novine br. 44/05) i Uredbu o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša (Narodne novine br.64/08). Po izvršenom javnom uvidu predlagač će se očitovati o podnesenim primjedbama koje će postati sastavni dio dokumentacije za proglašenje Spomenika prirode „Kanjoni Pljuskare“.
Upravljanje - Zakonodavni i institucionalni okviri zaštite
Prema članku 130. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13, 15/18, 14/19, 127/19), područjem zaštićenim u kategoriji spomenika prirode upravljaju javne ustanove za upravljanje ostalim zaštićenim područjima i/ili drugim zaštićenim dijelovima prirode tih jedinica.
Djelatnost javnih ustanova je zaštite, održavanja i promicanja zaštićenog područja u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara, nadziru provođenje uvjeta i mjera zaštite prirode na području kojim upravljaju te sudjeluju u prikupljanju podataka u svrhu praćenja stanja očuvanosti prirode (monitoring). Javne ustanove koje upravljaju spomenikom prirode nadziru i obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti sukladno uvjetima zaštite prirode, a u cilju osiguranja racionalnog i održivog korištenja prirodnih dobara.
*Izvor: Stručna podloga za zaštitu područja „Kanjoni Pljuskare”u kategoriji spomenik prirode, paleontološki- Zavod za zaštitu okoliša i prirode, Zagreb 17. siječnja 2022g.