UŽIVO
EU Minute- Zaštita slavonskog zlatoveza
Radio Slavonija svakog četvrtka emitira emisiju EU Minute, u sklopu projekta Glas Europskog parlamenta u kojoj svakog tjedna ugošćujemo hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu i teme kojima se bave. Ovog četvrtka s nama je Biljana Borzan koja se ovih dana u Europskom parlamentu zauzela za zaštitu slavonskog zlatoveza, ali i paške čipke i bračkog kamena. Tako je održala prezentaciju Slavonije i općine Babine grede kao dobrog primjera što sve Slavonija zna i može.
Naime, dosad su oznaku zemljopisnog podrijetla mogli dobiti samo poljoprivredni, odnosno prehrambeni proizvodi, a Biljan Borzan kroči put da se isto učini i s nepoljoprovrednim proizvodima kroz amandmane, pitanja Europskoj komisiji te prezentaciju naših tradicijskih vrijednosti- Po istom tom principu bismo zaštitili naš zlatovez, pašku čipku ili brački kamen...ono što je dio naše kulture i što je, nažalost, vrlo podložno krivotvorenju.
Krivotvorenje je čitava jedna industrija koja nanosi financijsku štetu ne samo velikim korporacijama, nego i malim obrtnicima koji rade na autohtonim proizvodima hrvatske kulture. Krivotvorine najčešće dolaze iz Azije, ali i same Europske unije gdje se manipulira imenima samih proizvoda, pa se tako neki nazivaju 'originalnim', 'kraljevskim' i slično- Prema procjenama, pošto to uglavnom rade mali obrtnici, oni oko 40% svoje zarade troše da se bore protiv krivotvorina. Na ovaj način pomogli bismo im da se zaštite, da se zna što je pravi zlatovez, tako da i oni mogu više zaraditi. Također, takvi proizvodi se često proizvode u siromašnijim regijama Europe i nažalost, neke proizvodnje su već propale jer se nisu mogle nositi s krivotvorinama- kazala je Borzan.
Dakle, uvođenjem oznake porijekla za nepoljoprivredne proizvode poput zlatoveza pomoglo bi se svima onima koji u svojim malim obrtima ili domaćim radinostima rade na očuvanju hrvatske kulture i tradicije. A moguće je i da se otvore nova radna mjesta. Čak je i Indija zaštitila proizvode povezane sa sarijima, slikama i šalovima, a zaštitom uvjetuju trgovačke sporazume u svoju korist. Što bi onda zaštita nepoljoprivrednih proizvoda protiv zlatoveza i bračkog kamena, te paške čipke, značila za one koji ih izrađuju?Biljana Borzan kaže kako bi se proizvođači koji mukotrpno rade mogli zaštititi jer se radi o tradicijskim načinima proizvodnje u koje je potrebno uložiti sate. Na taj način bi se mogao nagraditi njihov silan trud i sati koje su uložili u izradu takvih predmeta.
Nedavno je u Slavoniji bila i zamjenica župana Dubrovačko-neretvanske županije koja je brodskom domu za starije i nemoćne donijela neretvanske mandarine. Tim povodom, lokalni čelnici dotaknuli su se teme obrtnika i poljoprivrednika. Njihovo nezadovoljstvo, naime, nije vezano samo za Slavoniju, sa problemima se susreću i u bogatijim krajevima poput Dubrovnika. Kako im pružiti podršku i potaknuti ih da ne odustanu? Biljana Borzan smatra da možemo učiti od drugih- Da, mi se sad nalazimo u teškom periodu kao država jer se otvorilo tržište Europske Unije i ljudi odlaze van raditi za bolju plaću. Države slične našoj su napravile čitavo čudo programa, poput Rumunjske , kako bi motivirali ljude da se vrate i prenesu poslovanje natrag u svoju zemlju. Mi nemamo riješenu situaciju ni s uvozom radne snage, dio ljudi u naponu radne snage odlazi van, a mi ne otvaramo tržište prema onima koji su spremni raditi, a dolaze iz siromašnijih zemalja. Čujem iz nekih ministarstava da su spremni to riješiti, a dobar primjer je Slovenija. Onaj kome fali radnika, može slovenskom zavodu za zapošljavanje to prijavi i ako mu oni ne nađu radnika, slovenski poslodavac ima pravo uvesti radnika iz neke druge zemlje. Možda je to primjer dobre prakse, ali u svakom slučaju postoji niz zemalja od kojih možemo učiti i preuzeti dobru praksu, ne trebamo izmišljati toplu vodu.
A važno je imati na umu da pri kreiranju nekih boljih uvjeta života, trebamo razmišljati dugoročno jer kratkoročnim i kratkovidnim mjerama ne profitiraju ni građani ni društvo, dodala je Borzan.
Za kraj smo ju pitali što očekuje od 2019. godine, osobito obzirom da nas u svibnju očekuju novi izbori za Europski parlament- To je prilika da se ja i svi koji smo već tamo radili i koji bi rado išli tamo raditi, izvažemo kako stojimo kod građana i to je ono što mene osobito raduje i to iščekujem, čisto da vidim kako su građani prihvatili ono što sam radila, misle li da je to važno i žele li da ostanem tamo ili ne.
Emisija EU minute emitirana je 20. prosinca u 11:05 u programu Radio Slavonije.
