UŽIVO
28. rujna - Svjetski dan borbe protiv bjesnoće
Svake godine od 2006. godine pa nadalje na dan 28. rujna se obilježava svjetski dan borbe protiv bjesnoće.
Do danas više od 130 zemalja obilježava navedeni dan, a u Republici Hrvatskoj se isti obilježava od 2010. godine. Zadnji autohtoni slučaj bjesnoće kod čovjeka u Republici Hrvatskoj je zabilježen 1964. godine, a 1989. godine i 1995. godine zabilježena su i dva importirana slučaja bjesnoće kod čovjeka importirana iz Bosne i Hercegovine.
Zadnji slučaj bjesnoće kod divljih životinja u Republici Hrvatskoj je potvrđen u veljači 2014. godine. Uprava za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske započela je 2011. godine 5-godišnji projekt oralnog cijepljenja lisica protiv bjesnoće koji se provodio dva puta godišnje, te temeljem kojega je i postignuto stanje eradikacije silvatične bjesnoće u 2021. godini. 15.04.2021 Republici Hrvatskoj od Europske komisije provedbenom uredbom EU 2021/620 dodijeljen je status zemlje slobodne od infekcije virusom bjesnoće. Susjedne zemlje Bosna i Hercegovina, Republika Srbija nemaju status zemlje slobodne od bjesnoće, te postoji realna opasnost importiranja slučajeva silvatične bjesnoće migracijom bolesnih divljih životinja u Republiku Hrvatsku.
Cilj obilježavanja ovog dana je ukazati na opasnost od ove bolesti, te na postupke prevencije ove bolesti kako kod životinja tako i kod ljudi. Bjesnoća je akutna infektivna bolest središnjeg živčanog sustava uzrokovana sa virusom bjesnoće. Od bjesnoće obolijevaju divlje i domaće životinje a čovjek može oboljeti ako ga ugrize ili na drugi način povrijedi bolesna divlja ili domaća životinja ili ako dođe u kontakt sa slinom bolesne životinje.
Prema procjeni WHO u svijetu godišnje oboli i umre od bjesnoće oko 55.000 osoba, većinom u Africi i Aziji, no stvarni broj oboljelih i umrlih se može samo procjenjivati. Bjesnoća je prisutna na svim kontinentima osim na Antartici. Bjesnoća se može spriječiti, a u slučaju razvijenih simptoma bolesti, bolest je 100% smrtonosna te za istu ne postoji lijek. Postoje tri vrste bjesnoće glede načina prijenosa bolesti: -Urbana bjesnoća koja se može dobiti ugrizom bijesnog psa (90%) ili bijesne mačke. -Silvatična bjesnoća koja se može dobiti ugrizom bolesne divlje životinje (lisica, vuk, čagalj) -Bjesnoća prenešena preko šišmiša (Španjolska, Velika Britanija, Sjeverna Amerika). Inkubacija bjesnoće u prosjeku iznosi 2-8 tjedana, najkraća inkubacija je iznosila 5 dana, a najdulja 2 godine. Inkubacija bjesnoće ovisi o mjestu ugriza, infektivnoj dozi, te vrsti životinje koja je ugrizla čovjeka. Mjere prevencije bjesnoće: -Uklanjanje pasa i mačaka lutalica sa ulica i iz naselja -Redovito cijepljenje pasa i mačaka (za mačke cijepljenje nije obvezno, ali se preporučuje) -Program Lyssacan podrazumijeva registraciju pasa i njihovih vlasnika putem cijepljenja protiv bjesnoće, te čipiranja pasa, pri čemu se čipiranje pasa može koristiti i kao provjera cijepnog statusa psa u slučajevima da je pas ugrizao čovjeka -Oralno cijepljenje lisica - Izbjegavanje kontakta sa životinjama nepoznatog vlasnika -Izbjegavanje kontakta sa životinjama koje se čudno ponašaju -U slučaju povrede od strane životinje potražiti liječničku pomoć, koji će pacijenta uputiti u zavod za javno zdravstvo gdje će se izvršiti antirabična obrada -Antirabična obrada podrazumijeva da ako je životinja poznata i dostupna da se provede trokratni veterinarski pregled životinje (0., 5. 10. dana) te ukoliko veterinar ne posumnja na bjesnoću kod životinje u tim okolnostima cijepljenje i seroprofilaksa protiv bjesnoće se ne provode kod povrijeđene osobe -Ukoliko je osobu ugrizla životinja (pas, mačka) nepoznatnog vlasnika koja se ne može staviti pod 10-dnevni veterinarski nadzor provodi se cijepljenje osobe koja je povrijeđena, sa cjepivom protiv bjesnoće -Ukoliko je osobu ugrizla divlja životinja provodi se cijepljenje osobe koja je povrijeđena, sa cjepivom protiv bjesnoće i dodatno sa humanim antirabičnim imunoglobulinom u vidu seroprofillakse Zagreb protokol cijepljenja protiv bjesnoće podrazumijeva cijepljenje sa 4 doze cjepiva protiv bjesnoće pri čemu se nulti dan dan daju 2 doze cjepiva, te 2. doza 7. dan od 0. dana i 3. doza 21. dan od 0. dana tj. ukupno 4 doze cjepiva. 1980. godine prof. dr. sc. Janko Vodopija sa svojim timom stvorio je tzv. Zagrebački protokol cijepljenja protiv bjesnoće po shemi 2-1-1. Cilj takvog načina cijepljenja je bio postići brzi imuni odgovor i brzu serokonverziju, što je potvrđeno brojnim istraživanjima. 1990. godine ekspertni tim protiv bjesnoće WHO prihvaća Zagrebački protokol cijepljenja protiv bjesnoće kao službeni postupak cijepljenja protiv bjesnoće koji se koristi kao službeni postupak cijepljenja protiv bjesnoće diljem svijeta. Essen protokol cijepljenja protiv bjesnoće podrazumijeva cijepljenje sa 5 doza cjepiva protiv bjesnoće po shemi 0., 3., 7., 14., 28. dan.
Pri Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Brodsko-Posavske županije postoji u službi za epidemiologiju i javno zdravstvo antirabična ambulanta na lokacijama Slavonski Brod i Nova Gradiška u kojima se provodi antirabična zaštita osoba koja je ugrizla ili na drugi način povrijedila na bjesnoću sumnjiva domaća ili divlja životinja.
Također postoji pripravnost epidemiologa radnim danom u periodu od 15:00 h do 07:00 h, te neradnim danima u periodu od 07:00 h do 07:00 h, za potrebe konsultacije ili eventualno cijepljenja i seroprofilakse protiv bjesnoće. U 2022 godini u ambulanti za antirabičnu zaštitu NZZJZ BPŽ u Slavonskom Brodu ukupno je obrađeno 148 pacijenata ugriženih od strane životinja, od navedenog broja pacijenata 45 ih je cijepljeno protiv bjesnoće, a u 101 slučaj je proveden veterinarski nadzor životinja.
U 2022 godini u ambulanti za antirabičnu zaštitu NZZJZ BPŽ u Navoj Gradišci ukupno je obrađeno 59 pacijenata ugriženih od strane životinja, od navedenog broja pacijenata 20 ih je cijepljeno protiv bjesnoće, a u 39 slučaja je proveden veterinarski nadzor životinja.
27.09.2023 13:28:01