UŽIVO
EU kviz- Što je to kružno gospodarstvo?
U današnjem kvizu poslušali smo želje slušatelja koje su zanimali Zeleni u Europskom parlamentu.
Naime, nekoliko je klubova zastupnika u samom parlamentu, ovisno o njihovim prioritetima, ideologijama i vrijednostima, a Zeleni zastupnici okupljaju se pod imenom Europski slobodni savez. Zastupnici ove grupacije bave se zaštitom okoliša, socijalnom pravdom, jednakim mogućnostima za sve, te otvorenu demokratsku Europu u kojoj građani angažirano djeluju u politici.
Klub ima 2 supredsjednika, a zajednički im je cilj- održivost. Hrvatski predstavnik ove grupacije je Davor Škrlec koji je u parlamentu od 2014., a dvije godine kasnije napustio je domaću stranku ORaH. Prije mandata u parlamentu radio je kao profesor na FER-u- Bavim se sa nekoliko tema koje su važne europske javne politike i koje bi trebale doprinijeti borbi protiv klimatskih promjena, ali i novom zapošljavanju, pogotovo mladih.
To je kružna ekonomija za koju Škrlec kaže da je okosnica politike koja se veže uz gospodarenje otpadom, ali i materijalima i sirovinama. Drugo je energetska i klimatska politika, koja je građanima možda najpoznatija kroz energetsku učinkovitost i obnavljanje izvora energije.
Posljednje dvije godine, napominje Škrlec, radio je na tome da građani mogu samostalno ili udruženo proizvoditi i prodavati energiju te tako biti aktivni učesnici na tržištu, a ne samo pasivni kao potrošači.
Tu je i elektrifikacija transporta kako bi se povezale željeznice sa cestovnim prometom na temelju održivosti. Čak i u Hrvatsku prodire intermodalnost, odnosno mogućnost da građani kupe jednu kartu za više različitih prijevoznih sredstava na svom putu. Također, važan za Hrvatsku je i održivi i pristupačni turizam.
A što je zapravo kružno gospodarstvo?
'Europa 2020.' naziv je razvojne strategije kojom se predlažu tri prioriteta važna za cjelokupni razvoj Europske unije. To je održivi rast, odnosno ekonomija koja učinkovito iskorištava resurse, ali je zelenija i konkurentnija. Kružno gospodarstvo je ekonomski model koji osim održivog gospodarstva, zahtijeva i produžavanje vijeka materijalima i sirovinama. Hrvatska ima rok za prelazak na takav tip gospodarstva koji će, prema Škrlecovim procjenama, zasigurno prekoračiti jer nećemo stići ostvariti ciljeve vezane za reciklaužu i biootpad, a u tom slučaju, dobit ćemo produženje od pet godina.
-To može izgledati kao dug period, no moramo shvatiti da smo jako daleko od razvijenih članica Europske unije, što se tiče recikliranja i odlaganja. Treba nam puno novca, ali možda najvažnije, političke volje, zaključio je Škrlec.
Emisija je emitirana 1. siječnja u 15:05.
01.01.2019 10:37:00